PAPA test šta pokazuje: rezultati i značenje nalaza

Šta tačno PAPA test otkriva

PAPA test je probir, ne dijagnostika. To znači da on ne potvrđuje rak, nego traži stanice koje izgledaju abnormalno i koje bi, bez liječenja, mogle napredovati prema raku. Stanice se uzimaju s površine grlića materice i šalju u laboratoriju gdje ih citolog pregleda pod mikroskopom.

Pored staničnih promjena, test može otkriti i znakove nekih infekcija. Za sve što pronađe, ljekar odlučuje o sljedećem koraku. Ako te zanima širi kontekst redovnih ginekoloških pregleda, pogledaj naš članak Ginekološko zdravlje žena: pregledi, simptomi i kada posjetiti ljekara.

Promjene koje test može prepoznati

Laboratorija može identificirati nekoliko vrsta nalaza, od blagih do ozbiljnijih:

ASC-US: atipične pločaste stanice neodređenog značaja, najčešći abnormalni nalaz
ASC-H: atipične pločaste stanice koje ne isključuju visoku displaziju
LSIL: niska displazija, često povezana s HPV infekcijom koja prolazi sama
HSIL: visoka displazija, zahtijeva daljnju obradu
Adenokarcinom in situ: promjene u žljezdanim stanicama, rjeđe ali ozbiljno
Znakovi HPV infekcije: karakteristične promjene na stanicama koje ukazuju na virus
Bakterijske i gljivične infekcije: npr. bakterijska vaginoza ili kandida

Šta PAPA test ne može pokazati

Ovo je česta zabluda: PAPA test ne otkriva rak jajnika niti rak tijela materice. Testom se pregledaju samo stanice grlića materice, što je anatomski potpuno drugi dio genitalnog trakta.

Test također ne otkriva polno prenosive infekcije poput klamidije ili gonoreje. Za te infekcije postoje posebni brisevi koje ljekar naručuje odvojeno.

Kako se čitaju rezultati PAPA testa

Većina laboratorija koristi Bethesda sistem klasifikacije, međunarodni standard koji svrstava nalaze u jasne kategorije. Svaka kategorija govori ti šta se pronašlo i koliko je hitno reagirati.

Uredan nalaz ne znači zauvijek siguran. Treba ga ponavljati prema preporučenom rasporedu jer se promjene na stanicama mogu pojaviti i između pregleda.

Naziv nalaza	Šta to znači laički	Preporučeni sljedeći korak
NILM	Uredan nalaz, nema abnormalnih stanica	Ponovi PAPA test za 3 godine
ASC-US	Blage atipične promjene, najčešće prolaze same	HPV tipizacija ili kontrolni PAPA za 6-12 mjeseci
LSIL	Niska displazija, često znak prolazne HPV infekcije	Kolposkopija ili kontrola za 6-12 mjeseci
ASC-H	Sumnja na visoke promjene, treba dalje ispitati	Kolposkopija obavezna
HSIL	Visoka displazija, ozbiljan signal za obradu	Kolposkopija i biopsija

Uredan (negativan) nalaz

Oznaka NILM (Negative for Intraepithelial Lesion or Malignancy) znači da citolog nije pronašao abnormalne stanice. To je nalaz koji žena želi vidjeti.

Preporuka većine smjernica, uključujući evropske ginekološke vodiče, jeste ponavljanje testa svake 3 godine za žene između 25 i 65 godina s urednim prethodnim nalazima. Ljekar može preporučiti češće kontrole ovisno o individualnoj situaciji.

Sumnjivi nalaz: ASC-US i LSIL

Sumnjiv nalaz ne znači rak. ASC-US je najčešći abnormalni rezultat i u većini slučajeva se povlači bez ikakve intervencije, posebno kod mlađih žena čiji imunitet sam eliminira HPV infekciju. Studije pokazuju da se više od 70% LSIL nalaza spontano normalizira u roku od dvije godine (izvor: American College of Obstetricians and Gynecologists, 2020).

Sljedeći korak koji ljekar najčešće preporučuje je HPV tipizacija ili kontrolni PAPA test za 6 do 12 mjeseci, a nekad i kolposkopija radi direktnog pregleda grlića materice.

Abnormalni nalaz visokog rizika: HSIL i ASC-H

HSIL označava visoku displaziju i zahtijeva brzu reakciju, no ni ovo nije dijagnoza raka. To je signal da postoje stanice s ozbiljnim promjenama koje treba detaljnije pregledati kolposkopijom, a potom eventualno i biopsijom kako bi se potvrdila ili isključila teža patologija.

Žene koje dobiju ovakav nalaz nekad osjećaju paniku, što razumijemo. No bitno je znati: od promjene visokog stepena do invazivnog raka obično prolaze godine, a upravo u tom periodu intervencija daje odlične rezultate.

Ko treba raditi PAPA test i koliko često

Preporuka je da žene počnu s PAPA testom sa 25 godina ili najkasnije 3 godine nakon prve seksualne aktivnosti. Između 25 i 65 godina, uz uredne nalaze, test se ponavlja svake 3 godine. Godišnji test ljekar preporučuje ženama s određenim rizičnim faktorima.

Žene starije od 65 godina s tri uzastopna uredna nalaza i bez abnormalnih nalaza u posljednjih 10 godina mogu, uz savjet ljekara, prestati s redovnim testiranjem. Postoje i posebne grupe kojima se preporučuje češći nadzor:

Žene s HIV infekcijom
Imunokompromitovane žene (npr. nakon transplantacije organa ili na imunosupresivnoj terapiji)
Žene koje su liječene od displazije ili raka grlića materice
Žene čije su majke uzimale DES lijek tokom trudnoće (starija generacija)

Trudnoća nije kontraindikacija za PAPA test. Test je siguran u svim trimesterima i preporučuje se na prvom prenatalnom pregledu ako nije rađen u prethodnih godinu dana. Više o tome kada i zašto ne preskakati pregled pročitaj u našem tekstu Redovni ginekološki pregled: zašto ga ne treba preskakati.

Kako se pripremiti za PAPA test

Pravilna priprema direktno utječe na tačnost nalaza. Idealno je test zakazati između 10. i 20. dana menstrualnog ciklusa, kada je sluz na grliću najčišća. Za vrijeme menstruacije test se ne radi jer krv otežava analizu stanica.

48 sati prije pregleda treba izbjegavati:

Spolne odnose (sperma može promijeniti izgled stanica)
Vaginalne kreme, gelove i vaginalne tablete
Vaginalna ispiranja (douching)

Sam postupak traje 10 do 30 sekundi. Ginekolog uvede speculum kako bi vidio grlić materice, zatim malom četkicom ili spatulom uzme površinski bris. Može biti blago neugodno, ali ne smije biti bolno. Ako osjećaš bol, reci to ljekaru.

Lažno negativan PAPA test: kada rezultati mogu biti pogrešni

PAPA test nije savršen. Procjenjuje se da konvencionalni bris ima stopu lažno negativnih rezultata od 20 do 30%, što znači da promjene ponekad nisu otkrivene u jednom testu (izvor: WHO, 2022). Upravo zato je redovnost testiranja bitnija od ijednog pojedinačnog nalaza.

Liquid-based citologija, novija metoda u kojoj se bris stavlja u tekućinu umjesto direktno na staklo, nešto je preciznija i smanjuje grešku uzrokovanu lošim uzimanjem brisa. Ne treba gubiti povjerenje u test zbog ovog podatka, nego ga razumjeti kao razlog zašto se test ponavlja svake 3 godine, a ne jednom u životu.

Često postavljana pitanja

Može li PAPA test otkriti HPV infekciju?

PAPA test može pokazati efekte HPV infekcije na stanicama grlića, ali ne identificira direktno koji tip HPV-a je prisutan. Za preciznu identifikaciju HPV tipa postoji poseban test, HPV tipizacija, koji ljekar naručuje uz ili umjesto PAPA testa.

Šta znači ako je PAPA test pokazao upalu, a ne displaziju?

Upalni nalaz znači da su pronađene stanice s obilježjima infekcije ili iritacije, ali bez displazije. Najčešće je uzrok bakterijska infekcija, kandidijaza ili cervicitis. Ljekar će preporučiti liječenje uzroka, a zatim kontrolni PAPA test.

Koliko dugo čekam na rezultate PAPA testa?

U većini laboratorija rezultati su gotovi za 7 do 14 dana. Ako test radiš privatno, nekad je moguće dobiti nalaz za 3 do 5 radnih dana. Ginekolog te obavještava o rezultatu direktno ili kroz portal, ovisno o ordinaciji.

Treba li raditi PAPA test i nakon menopauze?

Da, sve do 65. godine preporuka za ponavljanje testa ostaje ista: svake 3 godine uz uredne nalaze. Nakon 65. godine, žene s tri uzastopna uredna nalaza i bez abnormalnih rezultata u posljednjih 10 godina mogu, uz savjet ljekara, prestati s testiranjem.

Može li se PAPA test raditi u trudnoći i je li siguran?

Da, PAPA test je potpuno siguran u trudnoći i ne nosi rizik od pobačaja niti komplikacija. Radi se na prvom prenatalnom pregledu ako nije urađen u prethodnih godinu dana, i to je standardna praksa u ginekološkoj skrbi za trudnice.

Ključni zaključci

PAPA test otkriva abnormalne stanice grlića materice, ne rak direktno, i promjene može uhvatiti 5 do 10 godina prije nego postanu opasne.
Uredan nalaz (NILM) treba ponavljati svake 3 godine između 25. i 65. godine, a abnormalan nalaz zahtijeva brži kontrolni pregled ili kolposkopiju.
Sumnjiv ili abnormalan nalaz u više od 70% slučajeva ne znači rak, nego signal za daljnju obradu.
Tačnost testa direktno zavisi od redovitosti testiranja, pravilne pripreme i načina uzimanja brisa.
Test ne otkriva rak jajnika, rak tijela materice niti polno prenosive infekcije poput klamidije, što je česta zabluda.

Za više objašnjenja o ginekološkim pregledima, HPV vakcini i prevenciji raka grlića materice, posjeti blog na ŽenskoZdravlje.ba.